• Mai : 25 : 2020 - Stranica za učenike
  • Dez : 2 : 2018 - Nastava maternjeg jezika

BOSUT

Bosut je rijeka u Hrvatskoj i Srbiji. Nalazi se u Slavoniji i Srijemu.Nastaje kod Županje odnosno Štitara, spajanjem Biđa i Berave, no kao takva više je potok nego rijeka. Naselja kraj Bosuta su: Štitar, Gradište, Cerna, Andrijaševci, Rokovci, Vinkovci, Privlaka, Đeletovci, Nijemci, Podgrađe, Apševci, Lipovac, Batrovci, Morović, Višnjićevo i Bosut Priča se da su stari Rimljani znali kazati kako u svom carstvu imaju rijeku koja dopodne teče na jednu stranu, a popodne na drugu, a misli se na Bosut, koji ponekad tako mirno teče da se i malim vjetrom voda pokrene u jednom ili drugom smjeru. Bosut teče kroz Hrvatsku u dužini od 143 kilometra a u Srbiji ulijeva u Savu.

 CETINA

Cetina je rijeka koja pripada Jadranskom slijevu, a nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Duga je 105 km i ulijeva se u Jadransko more kod Omiša.Cetina izvire na nadmorskoj visini od 385 m u sjeverozapadnim obroncima Dinare blizu sela Cetina, 7 km sjeverno od Vrlike, a po kojem je rijeka i dobila ime. Izvor Cetine je jezero duboko preko stotinu metara. Blizu Vrlike se nalazi Peručko jezero, umjetno stvoreno branom na Cetini 25 km nizvodno. Nakon jezera rijeka prolazi krškim područjem i Sinjskim poljem prema gradu Sinju. Cetina pod Gardunom, kod grada Trilja, napušta Sinjsko polje, ulazi u kanjon te teče prema jugu. Nad kanjonom je utvrda Nutjak. Obale su u kanjonu bliže i više, a rijeka duboka i spora. Nekad je voda brzo tekla i okretala brojne mlinove, ali su je brane usporile. Cetina kod Biskog skreće prema jugoistoku, a od tu je prati i autocesta A1. Cetina kod Šestanovca skreće prema jugu, prolazi ispod A1, a uskoro zatim kod Zadvarja zaokreće oko Mosora i dalje plovi prema zapadu. U Omišu se ulijeva u Jadransko more. Donji dio toka Cetine je zbog relativno velikog pada u visini iskorišten za izgradnju nekoliko značajnih hidroelektrana (HE Peruča, HE Orlovac, CS Buško blato, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac). Na Cetini se puni i istoimena izvorska voda. Tijekom ljetne turističke sezone, u donjem toku Cetine (od Slimena do Radmanovih mlinica kod Omiša), svakodnevno se, dva puta dnevno u trajanju od 3 do 4 sata odvija rafting.

ČESMA

Česma je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje. Nastaje spajanjem potoka Grđevice i Barne kod  Velikog Grđevca.Česma je duga 123 km i uslijed malog pada često je poplavljivala prije regulacije riječnog korita. Slivno podrucje Česme iznosi 2890 km². Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika i tvore ga brojni tokovi koji izviru na padinama Bilogore i Moslavačke gore. Južni pristranci Bilogore blago se spuštaju, ispresjecani brojnim potocima i vododerinama, strmo i duboko usječenim. Na pristrancima se javljaju brojni izvori, koji u sušnom dijelu godine gube vodu. Područje oko vodotoka Česme do prije stotinjak godina bilo je podložno plavljenju zbog čega je ono bilo močvarno. Nakon toga su Česma i njene pritoke kanalizirane, podignuti su nasipi radi obrane od poplava, a tlo je isušeno radi dobivanja obradivih površina kao i zbog borbe protiv malarije. Na mjestu nekadašnjih močvara danas se nalaze ribnjaci koji se napajaju vodom iz potoka koji utiču u Česmu. Ti ribnjaci su jedni od zadnjih utočišta ptica močvarica između Drave i Save. Uz Česmu se nalazi nekoliko većih ribogojilišnih kompleksa. Sjeverno uz Česmu ribnjačastvo Dubrava, a uz južnu obalu ribnjaci Siščani, Blatnica i Narta. Oba kompleksa se prostiru na oko 5 kilometara duž toka Česme i sličnog su okruženja. Međusobno su udaljeni oko 5 kilometara. Ukupna površina koju pokrivaju privredni ribnjaci iznosi 1346 ha.

DRAVA

Drava (njem.: Drau) je rijeka u srednjoj Evropi. Drava izvire u Južnom Tirolu kod jezera Dobiaco u Italiji, odakle nastavlja teći prema istoku, kroz austrijsku pokrajinu Korušku, te kroz Sloveniju i Hrvatsku, da bi zatim dijelom oblikovala hrvatsko-mađarsku granicu. Kod Donjeg Miholjca, Drava skreće u dubinu Hrvatske, prema Osijeku, te kod Aljmaša, na granici Hrvatske sa Vojvodinom u Srbiji, utječe u Dunav. Drava u svom krajnjem dijelu čini granicu između hrvatskih regija Slavonije i Baranje. Ukupna dužina Drave je 749 km. Drava je plovna oko 90 km, od ušća u Dunav, do mjesta Čađavica u Hrvatskoj. Drava teče kroz sljedeća veća hrvatska naselja:  Varaždin, Valpovo, Osijek. Glavne pritoke Drave su: Gail (Austrija), Mislinja (Slovenija), Dravinja (Slovenija) i Bednja (Hrvatska),te  Gurk (Austrija) i Mura (pored Legrada).

DUNAV

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.Dunav izvire u Schwarzwaldu (šumovit planinski kraj u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke), spajanjem rječica Brigach i Brega, u mjestu Donaueschingenu. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u središnjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd), te nakon 2850 km, na obali Crnog mora, tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a. Hrvatska ima 137 kilometara udjela u Dunavu. Rijeka u Hrvatsku ulazi u Batini koja se nalazi na granici Hrvatske s Mađarskom i Srbijom i završava blizu Iloka. Rijeka jednim dijelom služi kao prirodna granica između Hrvatske i Srbije. Najveći i najvažniji hrvatski grad na obali Dunava je Vukovar. Grad je teško sradao za Domovinskog rata i njegov gospodarski značaj kao hrvatske luke na Dunavu je opao. Nakon obnove, luka je ponovno dobila veliki značaj, pogotovo u teretnom prometu. Blizu Dunava je i Osijek, koji se nalazi oko 20 kilometara od ušća Dunava i Drave, koja je druga po veličini pritoka Dunava.

DOBRA

Dobra je hrvatska rijeka ponornica. Izvire iz dva izvora: kod Bukova vrha i kod Skrada. Duljine je 104 km i porječja površine 900 km².Rijeka Dobra ponire u Đulinom ponoru u Ogulinu, najdužem sustavu špilja u Hrvatskoj, da bi nekoliko kilometara dalje opet izišla na površinu. Rijeka Dobra bogata je ihtio i ornitofaunom. Gornja i Donja rijeka Dobra obiluju ribljim vrstama: potočna i kalifornijska pastrva, lipljan, klen, mrena, uklija, šaran i linjak u Gornjoj Dobri, a Donja Dobra je jedna od rijetkih hrvatskih rijeka u kojo se može naći i mladica, ali i štuka, klen, plotica i mrena. Dobra ima dvije vodenice koje su još uvijek u funkciji, na njoj se nalazi hidroelektrana Gojak koje je u funkciji, a u tijeku je izgradnja još jedne HE “Lešće”. Pritoka je rijeke Kupe.

LONJA

Lonja je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka Save.Izvire između planina Ivanščice i Kalnika. Duga je 132,5 km, a površina slijeva iznosi 5.944 km2. Protiče brežuljkastim predjelom, a zatim Lonjskim poljem gde je dio njenog toka paralelan sa Savom. U  donjem toku se dijeli na dva rukava od kojih se desni Stara Lonja ulijeva u Savu kod sela Lonja, a lijevi pod imenom Trebež 5,5 km nizvodno. Glavne pritoke su Česma odnosno Čazma, Ilova, Pakra i Zelina.

KUPA

Kupa (slovenski Kolpa) je rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom. Područje uz rijeku Kupu naziva se Pokuplje.Rijeka Kupa izvire iz krškog jezerca tirkizno zelene boje u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Oko 100 m nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka Sušice i skreće prema sjeveroistoku, te zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka ispresjecana mnogim umjetnim slapovima koji su u povijesti služili za pokretanje vodenica: mlinova i pilana. Granična rijeka postaje na ušću lijeve pritoke Čabranke u Kupu.  Kupa kod Ozlja ulazi u svoj ravničarski tok. Zatim stiže do Karlovca gdje se s desne strane ulijeva rijeka Dobra te ubrzo nakon toga i Korana koja već nosi vode Mrežnice. Kasnije se u Kupu još ulijevaju rijeke Kupčina s lijeve i Glina s desne strane.Kod Petrinje se ulijeva Petrinjčica. Nedaleko svog ušća u Savu kod Siska u Kupu se s lijeve strane ulijeva još rijeka Odra. Ukupna dužina toka rijeke Kupe je 296 km.

KORANA

Rijeka Korana izvire kod Plitvičkih jezera (nacionalni park). Njena dužina iznosi 134,2 km, a ulijeva se u rijeku Kupu kod Karlovca. Pripada crnomorskom slivu i nije plovna. Na mnogim dijelovima Korana protiče kroz slikovite, krečnjačke kanjone visoke stotinjak i više metara. Ovi kanjoni obrasli su bukovom šumom ili su ogoljeli. U gornjem toku nalaze se slikovite pećine. Ne zna se odakle potiče njeno ime. Po nekima “Korana” je izvedenica od riječi “Kora” (biljaka), a po nekima “Korana” tj. “Gorana”, označava vodu koja teče iz gore. U Slunju se u Koranu ulijeva Slunjčica. Ovdje su nastali slapovi Rastoke. Kod Karlovca se u Koranu ulijeva Mrežnica. Malim dijelom protiče kroz Bosnu i Hercegovinu (kroz sela Tržac i Tržačka Raštela, u općini Cazin). U Tržcu je napravljeno kupalište. U nju se ulijeva rijeka Mutnica.

KRKA

Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more. Rijeka Krka izvire u blizini Knina, podno 22 metarskog Topoljskog buka ili Krčića, kojeg stvara pritoka rijeke Krke – Krčić. Krčić ljeti presušuje. Ukupna duljina rijeke, s potopljenim dijelom ušća, iznosi 72.5 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23.5 km bočati. Krka teče Kninskim i Kosovim poljem, gdje prima prve značajne pritoke. Na izlazu iz polja Krka ulazi u kanjon. Najpoznatija pritoka je Čikola koja utječe između Miljevaca i Skradinskog buka te tvori slikovit sutok s Krkom. Na rijeci Krki se nalazi 7 slapišta. Prvi među njima je Bilušića buk (22,4 m visine) koji se nalazi 16 km nizvodno od izvorišta. Poseban je upravo po tome što je on jedini slap koji se ne iskorištava za hidroenergiju.

MURA

Rijeka Mura (njemački Mur, prekomurski Müra, Möra, mađ.: Mura) najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj. Izvire u Austriji (Visoke Ture), a do Hrvatske dolazi tokom kroz Austriju, Sloveniju i Mađarsku (pogranična rijeka). Najveća je pritoka rijeke Drave i to lijeva. U Dravu se ulijeva između Donje Dubrave u Međimurju i Legrada u Podravini, na lokaciji Veliki Pažut koja je zaštićena kao posebni zoološki rezervat. Mura je jedna od posljednjih značajno očuvanih nizinskih rijeka i to posebno u svojem donjem toku, jer je u Austriji ipak pregrađena brojnim hidroelektranama. Slovenci i Hrvati sve više uviđaju vrijednost te rijeke, u smislu prirode i eko-turizma, pa se na njoj polako obnavljaju u stari mlinovi, a skele, odnosno brodovi na Muri gotovo da voze neprestano već više od stoljeća.

SAVA

Sava je jedna od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj (duljine 940 km) – druge dvije su Dunav i Drava. Površina slijeva Save je 95.720 km2.Sava nastaje spajanjem Save Dolinke (koja izvire u dolini između Triglava i slovensko-austrijske granice kod Kranjske Gore) i Save Bohinjke (nastaje izljevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz) u blizini Lancova u Sloveniji, a utječe u Dunav u Beogradu.Jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom između Bosne i Hercegovine i Srbije.Širina korita u Zagrebu je 100 m, najveća širina joj je do 700 m (Šabac), na ušću u Dunav 290 m. Sava je najvodonosnija pritoka Dunava. Plovna je tek od Siska. Što znači da u Zagrebu nije plovna, ali nije niti pitka zbog razvijene industrije i otpadnih voda, koje se ne pročišćuju.


JEZERA U HRVATSKOJ

 

 

BAĆINSKA JEZERA

Baćinska jezera su skup jezera u mjestu Baćina uz grad Ploče na desnoj (sjevero-zapadnoj) strani ušća rijeke Neretve u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (Hrvatska).Jezera su relativno mala (138 hektara), ali spadaju u red najzanimljivijih pojava u hidrografiji krša. Nepravilnog su oblika, što se osobito odražava na reljefu dna. Sastoje se od šest spojenih i jednog odvojenog jezera: Oćuša, Crniševo, Podgora, Sladinac, Vrbnik, Šipak i Plitko jezero. Površinom najveće jezero je Oćuša. Najdublje jezero je Crniševo s dubinom od 34 metra. Vrbnik je najmanje od jezera i jedino nije povezano s ostalim jezerima. Voda je u njima slatka, a ima i izvora koji su povezani direktno s morem. Od mnogih izvora značajno je napomenuti, da se na području Klokun kod Plitkog jezera nalazi izvor koji osigurava pitku vodu za grad Ploče i širu okolicu. Jezera su kriptodepresijska, što znači da je dno jezera ispod razine mora. Na jezerima su tri mala otočića te dva tunela.

CRVENO JEZERO

Crveno jezero je krška jama ispunjena vodom u blizini Imotskog. Hrvatski speleološki savez je 1998. organizirao međunarodnu speleoronilačku ekspediciju, prilikom koje je precizno izmjerena visinska razlika od 528 metara, a dubina jezera od čak 281 metar te bi to, prema nekim podacima, bilo najdublje jezero u Europi. Jezero je nastalo urušavanjem svoda iznad jame. Postoji legenda o Gavanovim dvorima prema kojoj su u davnoj prošlosti iznad jezera postojali dvori koji su propali u zemlju te je na tom mjestu nastalo jezero. Ime mu dolazi od crvenih stijena na rubu jezera.

JARUN

Jarun je zagrebački kvart koji sadrži i istoimeno jezero, nalazi se na jugozapadnom dijelu Četvrti Trešnjevka – jug. Naselje ima i istoimeno jezero u čijem sklopu se nalazi veslačka staza dužine 2 km. Jezero Jarun se, osim od veslačke staze, sastoji od dva povezana jezera za kupanje i rekreaciju, Veliko jezero i Malo jezero i šest otoka (Otok Univerzijade, Otoka Trešnjevka, Otok Hrvatske mladeži, Otok divljine, Otok veslača i Otok ljubavi). Oko jezera je asfaltirana cesta (cca. 6 km dužine), pa je stoga jezero Jarun, kako u vrućim ljetnim danima, tako i u hladnim zimskim, omiljeno okupljalište svih Zagrepčana željnih raznih oblika rekreacije (kupanje, trčanje, rolanje, vožnja biciklom itd.). Osim rekreativnih akitvnosti, na jezeru Jarun redovito se održavaju veslačke i jedriličarske regate, natjecanja u kajaku i kanuu na mirnim vodama, plivački maratoni, atletičarske i biciklističke utrke, i drugo.Na obali jezera je sagrađeno i nekoliko ugostiteljskih objekata, koji su dio ponude zagrebačkog noćnog života.

PLITVIČKA JEZERA

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460 m zračne linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak. Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke s pritoka te Rječica i njene pritoke. Ima mnogo izvora, na kojima voda obilno izvire. To su tipična krška vrela nastala na rasjedima propusnih i nepropusnih geoloških formacija. Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se od juga prema sjeveru u duljini od 2,5 km. Na Gornjim jezerima uglavnom je dolomitna geološka građa, a na Donjima od vapnenca. Spilja ima oko 30. Sedrene barijere, koje dijele jedno jezero od drugoga su od vapnenca istaloženog iz vode. Građa sedrenih barijera je vrlo osjetljiva i krhka pa zahtijeva visok stupanj zaštite. Tri glavna elementa su: obilje vode, sedrotvorci i sedra. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije. Sedrotvorci su biljke, koje stvaraju sedrene stijene i mijenjaju oblik jezera i jezerska korita. Sedrene barijere su biološki fenomen izuzetne ljepote.

PETNJA JEZERO

Petnja je slatkovodno umjetno jezero smješteno na južnoj strani Dilja u općini Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji. Jezero se nalazi 3,5 km sjeverno od Sibinja i 7 km sjeverozapadno od Slavonskog Broda. Jezero je nastalo 1968. godine izgradnjom brane, a svrha mu je bila navodnavanje rižinih polja u Jelas polju koje nije zaživjelo. Petnja se snabdjeva vodom iz istoimenog potoka Petnja koji izvire iz Vidovog brda.

VRANSKO JEZERO na CRESU


Vransko jezero je slatkovodno jezero u središnjem dijelu otoka Cresa. Dugo je oko 5,5 km, široko do 1,5 km, a površina mu iznosi 5,5 km². Jezerska zavala oblikovana je u zoni trošnih krednih dolomita. U jezeru ima štuka, linjaka i šarana. Nalazi se na općenito bezvodnom otoku Cresu koji leži u Kvarnerskom zaljevu. Jezero je golem prirodni rezervoar koji sadrži više od 200 milijuna m³ slatke vode. Dimenzije jezera mogu od godine do godine znatno varirati: podizanje odnosno snižavanje razine za nekoliko metara uvjetuje, zbog postojanja niskih zona uz sjeverni i južni kraj jezera, povećanje ili smanjenje njegove dužine za nekoliko stotina metara, a time i analogno povećanje ili smanjenje površine jezera.Jezero je kriptodepresija čija je apsolutna dubina oko 74,5 m, a srednji vodostaj oko 13 m iznad razine mora, pa najdublji dio jezerskog dna leži oko 61,5 m ispod morske razine.Io je jezero autohtono. Prema hidrološkom proračunu u jezero godišnje dotječe oko 21 milijun m³ vode, a istodobno otječe podzemnim putem oko 18 milijuna m³. godišnja evaporacija jezerske vode (8,3 mil. m³) je za oko 3 milijuna m³ veća od ukupne količine kiše koja u toku godine padne direktno na površinu jezera (5,5 mil. m³). Tako se održava ravnoteža u jezeru, a voda u njemu se postepeno, ali stalno izmjenjuje.

VRANSKO JEZERO u DALMACIJI

Vransko jezero u sjevernoj Dalmaciji, jezero i kriptodepresija sjeveroistočno od Pakoštana. Najveće je jezero u Hrvatskoj. Dugo 13,6 km, široko prosječno 2,2 km, duboko 3,9 m, obuhvaća 30,16 km². Vodu dobiva iz nekoliko izvora i potoka Skorobića, a otječe ponorima i umjetnim kanalom Prosika, koji ga spaja s Pirovačkim zaljevom. Vodostaj mu u toku godine koleba prosječno 0,95 m, maksimalno 2 m. Jezero je zapravo kraško polje ispunjeno vodom. Na jezeru je ribogojilište, a jezero se koristi i za ribolov.Spada u Park prirode Vransko jezero.

Trenutni video

Stranica za učenike

Posted on Mai - 25 - 2020

0 Comment

Nastava maternjeg jezika

Posted on Dez - 2 - 2018

0 Comment

Stranica za učenike

Posted on Mai - 25 - 2020

0 Comment

Nastava maternjeg jezika

Posted on Dez - 2 - 2018

0 Comment

Twitter updates

No public Twitter messages.

Sponzori

  • Cheap reliable web hosting from WebHostingHub.com.
  • Domain name search and availability check by PCNames.com.
  • Website and logo design contests at DesignContest.com.
  • Reviews of the best cheap web hosting providers at WebHostingRating.com.