• Dez : 2 : 2018 - Stranica za učenike
  • Dez : 2 : 2018 - Nastava maternjeg jezika

BOSNA

Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini. Izvire iz kraških vrela u selu Vrutci u blizini Ilidže u podnožju planine Igman na 500 m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletište. Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog Šamca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu. U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana ili Basin i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do Zenice, protiče kroz Sarajevsko, Visočko, Kakanjsko i Zeničko polje koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, Vranduk-Nemila i Maglaj-Doboj, a u donjem toku od Doboja do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.Rijeka Bosna je duga 273 km, duboka je 1-3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem.

BUNA

Buna je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Neretve, u koju se ulijeva oko 15 km nizvodno od Mostara u mjestu Buna. Duga je 9 km. Buna ima dvije pritoke. Posrt koji je nestalna pritoka tj. postoji samo zimi i Bunica koja je stalna pritoka i u Bunu se ulijeva sjeverno od mjesta Buna. Veoma je bogata vodom sa 43 m³/s je jedan od najjačih izvora u Evropi. Najviši vodostaji su u novembru, a najniži u julu i augustu. Na Buni neposredno ispod vrela u Blagaju se nalaze mrijestilište i uzgajališe pastrmke. Okolina kroz koju protiče je pogodna za poljoprivredu, naročito, voće, povrće i vinova loza. Na samom vrelu koje izbija iz duboke pećine u Blagaju nalazi se stara derviška tekija koju još 1664. pominje putopisac Evlija Čelebija. Prije samog izvora, Buna pod zemljom protiče 19 i po kilometara.

ĆEHOTINA

Čeotina (Čehotina, Ćehotina, Ćeotina, Ćotina) je rijeka u sjeverozapadnoj Crnoj Gori, desna pritoka Drine. Izvire pod planinom Stožer. Duga je 125 km, a površina slijeva iznosi 1380 km². U gornjem toku protiče kroz usku, do 300 m duboku klisurastu dolinu, iz koje izlazi kod Pljevalja. Nakon proticanja kroz Pljevaljsku kotlinu, ponovo ima karakter planinske rijeke. U donjem toku, nizvodno od pritoke Kamenice, opet teče kroz duboku dolinu, sa mjestimičnim erozijsko-tektonskim proširenjima. Od Vikoča do ušća teče teritorijom Bosne i Hercegovine. Ulijeva se u Drinu kod Foče. Čeotina je, nakon Lima, najveća pritoka Drine. Njen sliv ima prosječno godišnje 975 mm padalina. Daje Drini prosječno 22,4 m³/s vode.

 DRINA

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina je ujedno i najveća pritoka rijeke Save. Svojim tokom od oko 346 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini. U donjem podrinju (Semberiji) Drina jednim dijelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu mjesta Sremska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara. Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci – Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad, u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka kao Kolina, Ćehotina, Janjina, Lim, Prača i Rzav. Historijski gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti. Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su Sutjeska, Bistrica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne: Ćehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar. Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca, nalazi se najduži kanjon ove rijeke. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra.

KRIVAJA

Krivaja je rijeka u središnjoj Bosni i Hercegovini.  Rijeka Krivaja ne izvire ona nastaje spajanjem rijeka Bioštice i Stupčanice u gradu Olovo, a završava svoj tok nakon nekih 70-ak kilometara ulijevanjem u rijeku Bosnu kao desna pritoka u gradu Zavidovići. Poznata je po čistoći i bogastvu ribom (pastrmka, lipljen, škobalj, klen, mrena, plotica i naravno “kraljica” Krivaje – mladica), a veliki uticaj na šire poznanstvo rijeke Krivaje ima međunarodni Krivaja rafting. Do sada je održano 8 Krivaja raftinga i svake godine imamo veći broj učesnika.

MILJACKA

Miljacka je rijeka u središnjoj Bosni i Hercegovini, a najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo. Duga je 35,9 kilometera. Paljanska Miljacka (12,9km) izvire u Palama (Begovina, nadmorska visina 1010m). Mokranjska Miljacka (20,5km) izvire u Kadinom Selu (nadmorska visina 1135m). Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu Dovlići, ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče (21,2km) na zapad, u Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se uliva (Butile, nadmorska visina 490m).

NERETVA

Neretva je rijeka duga 225 km, koja svojim najvećim dijelom protiče kroz Bosnu i Hercegovinu (203 km), te manjim dijelom, prije utoka u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Izvire ispod planine Jabuke u BiH. Zajedno sa svojim pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekološki sistem u ovom dijelu svijeta. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine i većim dijelom svoga toka ima odlike planinske rijeke. Zbog tih odlika na rijeci Neretvi izgrađene su hidrocentrale: Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar. Pritoke Neretve su: Ljuta, Rama, Drežanjka, Radobolja, Jasenica, Buna, Bregava, Trebižat, Krupa i Trebišnjica. Na svom putu ka Jadranu Neretva protiče kroz neke od najljepših bosanskohercegovačkih gradova: Konjic, Jablanicu, Mostar, Čapljinu, Počitelj. Poznata je po svojoj smaragdno-zelenoj boji, čistoj i u svom gornjem toku potpuno pitkoj vodi. Neretva se uliva u Jadransko more u hrvatskom gradu Ploče. Delta Neretve je jedan od rijetkih plodnih krajeva u Dalmaciji.

PLIVA

Pliva je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Vrbasa. Dugačka je 33 km, sa površinom porječja od 768 km². Postaje od dva jaka vrela u podnožju planine Smiljevac—Jastrebnjak na 483 metra iznad mora, a ušće joj je kod Jajca, gdje gradi bučni 22 metra visok vodopad. Nesređeno korito Plive često plavi područja nizvodno od Šipova. Kanjon reke Plive je zaštićeni prirodni rezervat Republike Srpske. Po najavama vlasti u skoro bi trebao zajedno sa kanjonom reke Janj da uđe u program zaštite UNESKA. Rijeka je bogata ribom. U naselju Pljeva, nedaleko od centra Šipova, formiran je sportski ribolovni revir na rijeci Plivi, dug oko 2 kilometra. U tom reviru su u toku 2007. godine održana sva regionalna, republička i državna takmičenja u ribolovu, i to u disciplini fly fishing (mušičarenje).

SANA

Sana je rijeka u Bosanskoj Krajini (zapadna BiH) i najveća desna pritoka Une. Uz Unu i Neretvu smatra se jednom od najljepših i najčistijih rijeka u BiH. Duga je 146 km, s površinom porječja od 3370 km². Sana nastaje od tri jaka kraška vrela i kraka znanog pod imenom Korana, nedaleko od sela Donja Pecka – Jasenovi Potoci kod Šipova. Protiče kroz Sansku i Prijedorsku kotlinu, odnosno gradove Ključ, Sanski Most i Prijedor, gdje prima Gomjenicu, mijenja sjeverni pravac oticanja u uporednički ka zapadu, zbog udara od padine planine Kozare, obilazi Majdansku planinu, te uvire kod Bosanskog Novog u rijeku Unu. Izvorišni krak rijeke Sane je Sanica.

SAVA

Sava je rijeka u sjevernoj Bosni i Hercegovini i najveća od svih rijeka u zemlji. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji. Iz Slovenije prelazi u Hrvatsku, teče kroz Zagreb i Sisak, a nakon toga čini granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom granicu između BiH i Srbije, da bi na kraju ušla u Srbiju, gdje se u Beogradu ulijeva u Dunav.  U Bosni i Hercegovini i u Srbiji rijeka Sava je većim svojim djelom plovna. Također je plovna u Hrvatskoj do Siska. Zbog ovog na njoj se odvija veoma gust riječni saobraćaj. Najveće luke u Bosni na ovoj rijeci se nalaze u Bosanskom Šamcu i Brčkom. U stara vremena rijeka Sava zvala se SAVUS, prema grčkom nazivu SAOVIOS, a danas se jednostavno jednostavno zove Sava. Nakon što je Panonsko more prije ne mnogo miliona godina presušilo začelo se korito ove rijeke. Sava je bila zajednička rijeka stanovnicima sa obje njene obale. Poslije toga ona je postala granica između dva svijeta (Habsburško i Osmanlijsko carstvo).

USORA

Usora je u svom večem dijelu toka bujičasta rijeka u srednjoj Bosni. Ukupna dužina rijeke Usore od izvora ispod vrha Očauš u planinskom masivu Borje do ušća iznad Doboja je 82 kilometra. Lijeva je pritoka rijeke Bosne. Do grada Teslića kroz kojeg protiče nosi lokalni naziv Velika Usora, pošto se ispod grada na mjestu zvanom Sastavci sastaje sa svojom istoimenom, ali dosta manjom lijevom pritokom Malom Usorom, koja također dolazi iz planinskog masiva ispod kojeg u manjim razdaljinama izviru još neke bosanske rijeke, Vrbanja i Ukrina. Usora se u ranijoj bosanskoj historiji ubrajala u zlatonosne rijeke, a vjeruje se da je to i dalje u svom gornjem toku skupa sa mnogobrojnim većim i manjim pritokama i potocima. Evidentan hidro-energetski potencijal Usore je trajno neiskorišten, a riblji fond skoro zanemarljiv, naročito ako se ima u vidu stogodišnje ispuštanje neprečišćene otpadne industrijske vode hemijske fabrike Destilacije Drveta u Tesliću.

UNA

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine koja manjim dijelom čini zapadnu granicu BiH i Hrvatske. Ime Una potiče od korijena je u općoj imenici unda, što znači uzburkana voda, voda, val. Po drugim nalazima riječ Una potiče od riječi uno, što ima značenje jedna, jedina. Una izvire iz sjeveroistočnog dijela planine Stražbenice, i protiče kroz: Martinbrod, Kulen Vakuf, Ripač, Bihać, Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Bosanski Novi (Novi Grad), Bosansku Kostajnicu i Hrvatsku Kostajnicu), Bosansku Dubicu (Kozarsku Dubicu), Jasenovac. Ulijeva se u Savu blizu mjesta Jasenovac. Njene glavne pritoke su Sana, Unac, Krušnica i Klokot. Ukupna dužina ove ljepotice koja pripada crnomorskom slivu je oko 212 km. Površina njenog sliva je 10,400km². Nedaleko od Bosanske Otoke pronađen je jedan čamac izdubljen u deblu, poprilično velikih razmjera. Služio je, po riječima arheloginje Branke Raunig iz bihaćkog Regionalnog muzeja Pounja, za transport roba i ljudi. Danas je Una dio velikog blaga prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine, mjesto bogatog turističkog prometa i održavanja međunarodne sportsko-turističke manifestacije Una-Regata. U Uni raste preko 170 različitih vrsta ljekovitih biljaka, kao rijetka biljka Campanile unensis, i oko 28 vrsta ribe, među kojim lipljen, pastrmka i mladica.

VRBAS

Vrbas je rijeka koja izvire ispod planine Zec i nakon 250 km dugog toka se ulijeva u rijeku Savu kod Srpca. Površina sliva ove rijeke iznosi oko 5.900 km² i na njenim obalama živi oko 500 hiljada stanovnika. Prije Banje Luke, Vrbas prolazi kroz kanjon i brojne klisure, koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirodnih vrijednosti iz 1955. godine. Najveće pritoke Vrbasa su Pliva i Crna rijeka sa leve, a Ugar i Vrbanja sa desne strane. Sliv rijeke Vrbas u gornjem toku čine mnogobrojne manje rijeke: Pritoke Vrbasa su i Desna, Tušnica, Trnovača, Kruščica, Bistrica, Bunta, Vileški potok (Vileška rijeka), Vesočnica, Poričnica, Vitina (Vitinska rijeka), Duboka, Prusačka i Oboračka rijeka i Semešnica. Pritoke Vrbasa su poznate po bogatstvu ribljeg fonda, a rijeka Vrbas je poznata po 22 vrste riba. Najčešće vrste koje se mogu naći u gornjem toku su pastrmka, lipljen i mladica. Rijeka protiče kroz opštine Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Mrkonjić Grad, Banja Luka, Laktaši i Srbac.

JEZERA U BOSNI i HERCEGOVINI

 

BORAČKO JEZERO

Boračko jezero je glacijalno jezero u Bosni i Hercegovini.Leži na severoistočnom podnožju planine Prenj, na nadmorskoj visini 397 m. Sa zapada ga okružuju strmi i šumoviti visovi Crne gore (1343 m), a sa istoka Tranjine (1055 m). Basen jezera je nastao u Boračkoj dragi procesom glacijalne erozije. Jezero ima elipsast oblik. Dugačko je 786, a široko 402 m. Površina mu iznosi 0,26 km². Dužina jezerske obale je 2,4 km. Jezero je najdublje u jugoistočnom užem dijelu oko 17 m, a sadrži približno 2,5 mil.m³ vode, koja je zbog bistrozelene boje prozirna i do 8,3 m. Voda je najtoplija u augustu (oko 25°C), a najhladnija u februaru (0°C). Boračko jezero dobija vodu od Boračkog potoka i brojnih okolnih izvora, kojih ima i po dnu jezera. Iz jezera ističe Šištica, koja se poslije kratkog toka klisurom dugom 6 km i dubokom 60 m ruši 30 m visokim vodopadom u rijeku Neretvu. Jezero je poznato po dobroj pastrmci i rakovima. Od Konjica je udaljeno 20 km i povezano je asfatnim putem. U neosrednoj blizini izgrađeni su hoteli i moteli, jer je Boračko jezero omiljeno izletište stanovnika Konjica, Sarajeva i Mostara.

BUŠKO JEZERO

Buško blato (jezero) je prirodni nastavak Livanjskog polja. Nalazi se u Bosni i Hercegovini na 716 m nadmorske visine. Samo jezero ima površinu od 55,8 km², a ukupna zapremina je 782 miliona m³. Jedna trećina površine jezera nalazi se u općini Livno, a dvije trećine u općini Tomislavgrad. Svojom površinom ovo jezero jedno je od najvećih akumulacija u Evropi. Projekt su zajednički 1970-ih godina 20. vijeka izvele tadašnje vlasti Bosne i Hercegovine i Hrvatske, s tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, općina Otok) izgrađena hidroelektrana “Orlovac” (instalirana snaga 237 MW, prosječna godišnja proizvodnja 366 GWh), dok je na teritoriju Bosne i Hercegovine izgrađena kumulacija na površini od oko 50-ak km². Maksimalna količina vode iznosi 800 miliona m³. Prihodi općina Livno i Tomislavgrad od voda Buškog blata su po neslužbenim podacima više od 750.000 KM.[citat potreban] Buško blato raspolaže bogatstvom i raznovrsnošću ribljeg fonda (šaran, pastrmka, podbila, babuška, klen, som).

BILEĆKO JEZERO

Bilećko jezero na rijeci Trebišnjici kod Bileće u Bosni i Hercegovini je najveća vještačka akumulacija na Balkanu. Površina jezera je oko 33 km2, zavisno od vodostaja. Na dnu jezera nalazi se napušteno selo, koje je evakuisano prilikom gradnje hidrocentrale. Najveća dubina bilećkog jezera je 104 metra, a nalazi se na oko 400 m nadmorske visine.

JABLANIČKO JEZERO

Jablaničko jezero je vještačko akumulaciono jezero na Neretvi, u BiH.Prostire se od Konjica do Jablanice, uz magistralni put M-17. Površina jezera iznosi 13 km², s najvećom dubinom od 70 m. Poznato je kao vikend odmaralište i turistička destinacija. Jablaničko jezero nastalo je 1953. godine izgradnjom lučne brane na Neretvi, 5 km uzvodno od Jablanice. Visina brane je 80 metara i jezero se proteže uzvodno do Konjica. Maksimalna dužina mu je oko 30 km. Površina jezera je 1440 ha, a zapremina oko 290 hmł pri maksimalnoj ispunjenosti vodom. Najveća dubina je 80 metara, a oscilacije vodostaja su i do 25 metara.Jezero je bogato raznosvrnom ribom, poput: pastrmke, glavatice, strugača, šarana, bijelog klijena, pijurice, babuške itd.

JEZERO PELAGIĆEVO

Jezero Pelagićevo nastalo je šezdesetih godina prošlog vijeka, iskopavanjem šljunka za potrebe izgradnje magistralnog puta Tuzla-Orašje.Kompleks jezera je površine od oko 80 hektara, od čega 33 hektra obuhvata vodena površina jezera. Jezero, kao i zemljani kompleks oko jezera nalazi se na teritoriji opštine Pelagićevo. Kompleksom gazduje Poljoprivredno dobro “Napredak” iz Pelagićeva. Prvo poribljavanje jezera obavljeno je već davne 1967.godine sa 3 tone šarana. Prosječna dubina jezera je oko 4 metra, a godišnje oscilacije vodostaja u zavisnosti od klimatskih faktora, kreću se do jednog metra. Ova vodena akumulacija puni se vodom uglavnom iz podzemnih izvora sa kojima je spojena i čiji nivo reguliše i nivo jezera , što znači da je u tom smislu ovo jezero zatvorenog tipa i ne puni se dotokom drugih površinskih voda, niti je sa njima spojeno.

KUKAVIČKO JEZERO

Kukavičko jezero je glacijalno jezero površine 3750 m², smješteno na jugoistočnom dijelu Kupreškog polja . Nalazi se 10-tak kilometara sjeveroistočno od Kupresa, kod sela Kukavice, u Bosni i Hercegovini na 1200 metara nadmorske visine.  Jezero je dugačko oko 250 metara, široko oko 130 metara, a dubina mu je oko 10 metara. Bogato je pastrvom i rakom.

MODRAČKO JEZERO


Jezero Modrac je akumulacijsko jezero koje se najvećim dijelom nalazi u općini Lukavac mada dodiruje i rubna područja općina Tuzle i Živinica. Jezero Modrac je dugo 12 kilometara, a široko u prosjeku 700 metara sa najvećom dubinom od 14 metara. Jezero je nastalo vještačkim putem tako što je napravljena brana na rijeci Spreči. Ovo jezero je privlačilo veliki broj turista u postratnom periodu prije svega zbog lijepo urađene plaže u mjesnoj zajednici Prokosovići. Plaža je urađena na dužini od oko 1500 metara obale i uz prateće objekte predstavlja najuređeniju plažu u cijeloj BiH. Prateći objekti koji se nalaze na ovoj plaži su razni restorani, hoteli, moteli i kafići, kao i neki sportski objekti (tereni za rukomet i košarku i odbojku na pijesku). Na ovoj plaži se dugi niz godina održavao festival narodne muzike Bosna slobodi pjeva. Pored ovog festivala još se tokom ljeta održava smotra folklora kao i razni koncerti, a već nekoliko godina tradicionalno se održava i lukavačka motorijada. Pored svih ovih dešavanja na jezeru se održavaju i takmičenja u ribolovu, kao i niz drugih kulturno-sportskih manifestacija. Pored ove vještačko uređene plaže duž cijele obale jezera Modrac nalaze se prekrasna mjesta za odmor i rekreaciju.

PERUĆAC

Perućac je vještačko jezero u Bosni i Hercegovini i Srbiji kod mjesta Perućac, općina Bajina Bašta, Srbija. Nastalo ja pregrađivanjem toka Drine, za potrebe hidroelektrane “Bajina Bašta”. Akumulacija je dugačka 54 km i prostire se kroz kanjon do Višegrada. Širina kanjona varira od 100 m do 1100 m. Kanjon počinje na 7 km od HE. Maksimalna dubina jezera prelazi 80 m. Obala i veći dio dna su kameniti. Obala je strma, tako da, na par metara od obale, dubina dostiže između tri i osam metara, zavisno od vodostaja. Sredina jezera je granica između Bosne i Hercegovine i Srbije

Trenutni video

Stranica za učenike

Posted on Dez - 2 - 2018

0 Comment

Nastava maternjeg jezika

Posted on Dez - 2 - 2018

0 Comment

Stranica za učenike

Posted on Dez - 2 - 2018

0 Comment

Nastava maternjeg jezika

Posted on Dez - 2 - 2018

0 Comment

Twitter updates

No public Twitter messages.

Sponzori

  • Cheap reliable web hosting from WebHostingHub.com.
  • Domain name search and availability check by PCNames.com.
  • Website and logo design contests at DesignContest.com.
  • Reviews of the best cheap web hosting providers at WebHostingRating.com.