• Mai : 25 : 2020 - Stranica za učenike
  • Dez : 2 : 2018 - Nastava maternjeg jezika

BRAČ

Brač (latinski Bretia, Brattia; talijanski Brazza) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita. Sa površinom od 395 km2, to je najveći otok Dalmacije i treći najveći otok Jadranskog mora. Brač je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu. Od kopna je Bračkim kanalom (najveće dubine 78m) udaljen 6 do 13 km. Prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara Hvarskim kanalom (dubine 91 m). Otok je izgrađen od karbonatno-vapnenačkih stijena, a nastao je prije otprilike 100 milijuna godina u razdoblju krede, ali tek u holocenu postaje otok. Erozijom i taloženjem nastale su i druge vrste tla, tako da se danas sastoji od vapnenca, pješčenjaka, breča, gline i crvenice. Najviši vrh je Vidova gora, inače i najviši vrh svih jadranskih otoka (778 m/nm).

CRES

Cres je, uz susjedni otok Krk, najveći (405,78 km2),[2] a poslije otoka Hvara i najdulji hrvatski otok. Dug je 66 km, a u najširem dijelu širok 12 km. Otok se pruža u pravcu sjever-jug. Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega se nalazi poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom Lošinjem tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kojim su otoci odvojeni. Najviši vrh na otoku su Gorice, visoke 648 m. Na otoku se nalazi slatkovodno Vransko jezero (kriptodepresija) koje je glavni izvor pitke vode za cijeli arhipelag. Na sjevernom dijelu otoka Cresa prevladava submediteranska klima, a u središnjem i južnom dijelu zastupljenija je mediteranska klima. To je klima umjereno toplog kišnog tipa s toplim i suhim ljetima i kišovitim jesenima. Zbog velikog toplinskog kapaciteta more utječe na klimu tako što ublažuje temperaturne razlike – snizuje najviše i povisuje najniže. Ljeti more hladi, a zimi grije kopno.

HVAR

Hvar pripada grupi srednje-dalmatinskih otoka. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, usred skupine otoka koji su dijelom ove županije. Gledano po neposrednom susjedstvu, sjeverno od njega se nalazi otok Brač, a južno od njega se nalaze Šćedro (od kojeg ga dijeli Šćedorski kanal), Vis (više prema jugozapadu), Paklinski otoci, Korčula i poluotok Pelješac. Duljine je 72 km, a u na širem dijelu je širok 10,5 km. Ukupna duljina obale mu je 254,2 km. Površine je 299,7 kilometara četvornih što ga čini četvrtim hrvatskim otokom po površini. Najviši vrh je sv. Nikola, visok 628 metara. Cesta koja povezuje grad Hvar na zapadnoj i Sućuraj na istočnoj strani otoka iznosi 84 km. Otok Hvar je svojom površinom uglavnom prekriven borovom šumom što čini izuzetno ugodnu klimu i vinogradima koji proizvode i do 50 000 hektolitara vina godišnje.

KRK

Krk je, uz susjedni otok Cres, najveći (405,78 km2) otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj.[3] Otok Krk najsjeverniji je otok u Sredozemlju, isključujući male i nenaseljene otočiće uz zapadnu obalu Istre i uz sjevernojadransku obalu Italije. Administrativno sjedište otoka je grad Krk. Otok se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji. Na otoku se nalazi Zračna luka Rijeka. Od 19. srpnja 1980. godine otok Krk povezan je s kopnom putem Krčkog mosta, čiji su radovi započeli u srpnju 1976. g. sponzorstvom tadašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.Otok Krk pripada Kvarnerskoj skupini otoka smještenoj u sjevernom Jadranu između poluotoka Istre na zapadu te Hrvatskog Primorja na istoku. Okružen je Vinodolskim kanalom s istočne, Riječkim zaljevom sa sjeverozapadne i Kvarnerićem s jugozapadne strane. Trokutastog je oblika ili točnije oblika nepravilnog četverokuta.

KORČULA

Korčula [ˈkɔːr.tʃulâ] (staronjemački Kurzel, talijanski Curzola, grčki Korkyra Melaina, latinski Corcyra Nigra) je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Razvijeno je poljodjelstvo, ribolov, brodogradnja i turizam. Otok pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ima površinu od 279,03 km2 (dužina 46,8 km, širina 5,3-7,8 km) i 16.000 stanovnika. Najviša brda su Klupca sa 568 m i Kom sa 508 m.[2] To je šesti najveći Jadranski otok. Klima je mediteranska (blaga); prosječna temperatura u siječnju je 9.8 °C, a u srpnju 26.9 °C. Proječne godišne padaline su 1.100 mm, a otok je prekriven mediteranskom florom, ponegdje i šumom borova. Izgrađen je na dolomitima tj. vapnencu. Jedno od najrazvijenijih polja je Blatsko polje koje je ujedno najveće. Otok je trajektima povezan s Orebićem na poluotoku Pelješcu, te Ublima na otoku Lastovu a ljeti i s Drvenikom blizu Makarske. Trajekti drže vezu i s drugim gradovima, kao što su Dubrovnik, Split i Rijeka, a ljeti i s Italijom.

KORNATI

Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije. Otočje se sastoji od oko 150 otočića prostre se na površini od 320 km2. Otočje je 1980. godine proglašeno nacionalnim parkom. Ukupna površina parka je oko 220 km², a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav. Kornat, s površinom od 32,44 km², najveći je otok u ovom otočju i zauzima dvije trećine Nacionalnog parka. Otok je dug 25,2 km, a širok je do 2,5 km.Otočje nema stalnih naselja.

LOŠINJ

Lošinj je otok na Kvarneru. Pripada administrativnoj jedinici Grad Mali Lošinj, odnosno, dijelom je Primorsko-goranske županije. Pruža se 31 km u smjeru sjeverozapad – jugoistok.Značajnija naselja na otoku su Mali Lošinj i Veli Lošinj. Umjetno je razdijeljen na dva dijela na predjelu Privlaka, gdje je Lošinj najuži. Tu je napravljen kanal.Ovo nije bilo prvo umjetno rezanje Lošinja. U prošlosti su Cres i Lošinj bili jedinstven otok. Tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora, vjerojatno u rimsko doba, nastala su dva otoka kako bi se skratio put, odnosno zaobilaženje velike otočne mase na putu za otvoreno more. Površina otoka je 74.37 km²; novijim izmjerima su ga podijelili na dva dijela (52.57 i 21.79 km²). Proteže se 31 km u pravcu sjever-jug u Kvarnerskom zaljevu.

MLJET

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi po veličini otok u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Mljet pripada dubrovačkoj skupini otoka i njezin je najveći otok. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju povijest gravitirao isključivo ovom području. Nalazi se u neposrednoj blizini Dubrovnika, Korčule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal. Mljet se nalazi u dubrovačkom arhipelagu i njegov je najveći otok. Površina mu iznosi 100,4 km2. Izduženog je oblika jer je dug 37 kilometara, a širok samo 3 kilometra. Od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal. Proteže se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Smatra se najšumovitijim otokom na Jadranu, više od 70% površine je pokriveno šumama, a unutar nacionalnog parka pokrivenost prelazi i 90%, zbog toga i ima nadimak najzeleniji otok Hrvatske.

PAG

Otok Pag je površinom 5. najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5). Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, koje se često uspoređuje s Mjesečevom površinom. Kamenit pejzaž s tek pokojom vlati aromatičnog bilja koje pasu ovce stvara jedinstveni dojam. Zbog položaja otoka pod Velebitom s kojeg cijele godine (osobito zimi) pušu jake bure, otok Pag je gotovo čitav prekriven posolicom iz Velebitskog kanala.Na otok se, s južne strane, može stići mostom, Paški most dug 340 m, iz pravca Zadra, Posedarja ili trajektom u Žigljen na sjeveru otoka iz luke Prizna.

RAB

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora koji pripada Republici Hrvatskoj. Nalazi se južnije od otoka Krka, te istočnije od otoka Cresa. Administrativno otok pripada Primorsko-goranskoj županiji.Otok Rab (Arbe) se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, paralelno s kopnom podvelebitskog primorja. Najveća zračna dužina otoka Raba, od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako je najuži na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok je najširi, i to 10 km, u svom sjevernom dijelu od rta Šilp u Loparu do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.Povoljne mikroklimatske prilike karakterizira srednja godišnja temperatura od 14,9°C te godišnja količina oborina od 1108,8 mm, što je karakteristika prijelazne klime između sredozemne i kontinentalne. Prosječno godišnje trajanje sunca na otoku Rabu je 2417 sati. Uz bogatstvo flore, na Rabu susrećamo i raznolik životinjski svijet, kako na kopnu, tako i u moru.

VIS

Vis (tal. Lissa i starogrčka Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru. Od kopna je udaljen 45 km. Površina otoka iznosi 90,3 km2, na otok vozi komercijalna linija iz Splita dva do četri puta dnevno, a ljeti ima i vezu s Anconom u Italiji. Ukupna duljina obale Visa je 77 km. Oko otoka Visa se nalaze brojni manji otoci, otočići i školji (Biševo, Budikovac, Brusnik, Jabuka, Ravnik, Svetac i drugi). Klima na otoku je sredozemna. Glede činjenice da je otok dosta udaljen od ostalih otoka i kontinentalnog kopna, odnosno dosta je usamljen na pučini, Vis je izložen jačem vjetru nego susjedni jadranski otoci.

GALERIJA HRVATSKIH OTOKA

 

BRIJUNI

BIŠEVO

ČIOVO

DUGI OTOK

GOLI OTOK

LASTOVO

MURTER

MOLAT

PAŠMAN

PRVIĆ

VIR

Trenutni video

Stranica za učenike

Posted on Mai - 25 - 2020

0 Comment

Nastava maternjeg jezika

Posted on Dez - 2 - 2018

0 Comment

Stranica za učenike

Posted on Mai - 25 - 2020

0 Comment

Nastava maternjeg jezika

Posted on Dez - 2 - 2018

0 Comment

Twitter updates

No public Twitter messages.

Sponzori

  • Cheap reliable web hosting from WebHostingHub.com.
  • Domain name search and availability check by PCNames.com.
  • Website and logo design contests at DesignContest.com.
  • Reviews of the best cheap web hosting providers at WebHostingRating.com.