• Okt : 2 : 2014 - Stranica za učenike
  • Okt : 2 : 2014 - Nastava maternjeg jezika


Savezno ministarstvo

Mag. Elfie FLECK, BMUKK, Referat für Migration und Schule,
T +43 (0)1 53120-2552 Elfie.Fleck@bmukk.gv.at

Školski sitem u Republici Austriji

Istorijat

Obrazovni sistem u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake. U nadležnosti Ministarstva obrazovanja je i obrazovanje nastavnika i održavanje škola. U prošlosti je obrazovanje bilo privilegija visokih slojeva društva i zadaća vjerskih institucija i monaha, koji su podučavali ljude. 1774. godine potpisivanjem prvog Školskog pravilnika, Maria Theresia postavlja osnovu austrijskog školskog sistema, koji se širi carstvom i u svojim načelima ostaje nepromijenjen do danas. Pravilnik određuje šestogodišnje obavezno školovanje, upotrebu istovjetnih udžbenika i reguliranje obrazovanja učitelja. Prijestolonasljednik Joseph II reformira školstvo i gradi škole. Franz Joseph I 1848. godine formira prvo Ministarstvo javnog školstva, koje 1849. prerasta u Ministarstvo kulture i obrazovanja, danas Savezno ministarstvo obrazovanja, znanosti i kulture. Kasnijim reformama 1869. godine, školska obaveza se sa šest produžava na osam godina, smanjuje se broj učenika u razredima, obrazovanje konačno prelazi u nadležnosti države i regulira se obrazovanje djevojčica, koje po drugačijem programu, apsolviraju osmogodišnje školovanje. Međutim, prva Ženska gimnazija bit će otvorena tek 1892. godine. Od 1901. bit će dozvoljeno da djevojke posjećuju neke fakultete. 1918. godine sekretar za obrazovanje pri Ministarstvu, Otto Glöckel, provest će značajnu reformu školstva, koja je na snazi i danas, da svako dijete, neovisno o polu i socijalnom statusu, treba imati optimalno obrazovanje. 1927. godine uvodi se viša osnovna škola za djecu od 10 do 14 godina. 1932. godine stupaju novi planovi na snagu. Tih godina već su 30% učenika djevojčice, a 5% nastavnog osoblja čine žene, uprkos činjenici da se učiteljice nisu smjele udavati. U vrijeme nacizma, nakon 1938. godine, mogućnosti obrazovanja, naročito djevojkama, su ograničene. Školstvo je u potpunosti podređeno politiziranom i ideologiziranom sistemu, čiji je zadatak, između ostalog, širenje nacionalističkih ideja. Sa krajem rata, pod upravom saveznih sila, u Austriji će biti zabranjeni svi prije važeći školski zakoni i planovi. Tek 1955. odlaskom saveznika, Austrija počinje sa vlastitom obrazovnom politikom, zasnovanom na starim tradicijama. 1962. godine novim odredbama, školska obaveza se produžava na devet godina. Za nastavnike je obavezno obrazovanje na Pedagoškoj akademiji. 1974. godine stupa na snagu Zakon o školstvu, koji je i danas na snazi. 1975. uvedena je koedukacija, a od 1979. se dječaci i djevojčice ne odvajaju na nastavi ručnog rada ili sporta u nižoj osnovnoj školi. 1982. ratificirana je Konvencija o uklanjanju svakog oblika diskriminacije žene. Od 1993. za učenike sa smetnjama u učenju postoji mogućnost da posjećuju integrativnu nastavu, znači zajedno sa ostalim učenicima. 2000. godine austrijski obrazovni sistem se po PISA studiji nalazi na sredini ljestvice evropskih zemalja, što nije zadovoljilo očekivanja. Od 2007. uređeno je obrazovanje nastavnika. Pedagoške akademije, Stručne Akademije, Religijski pedagoški instituti i Pedagoški instituti objedinjeni su u Pedagoške visoke škole. Ovdje se obrazuju i dalje školuju svi nastavnici, osim nastavnika viših škola, za koje je obavezno univerzitetsko obrazovanje.

Zadaci Ministarstva obrazovanja su:

osnivanje škole
održavanje škole
raspuštanje škole
obrazovanje i dalje školovanje nastavnika
nostrificiranje stranih diploma

Obaveza pohađanja nastave

Nastava je obavezna za svu djecu koja u Austriji duže borave. Obaveza počinje sa septembrom one godine u kojoj dijete napuni šestu godinu starosti. Obavezno pohađanje nastave traje devet godina pohađanjem:
državne škole
privatne škole
kućne nastave ili
škole u inostranstvu.

Školsku obavezu u Austriji kao i ostalim zemljama carstva uvela je Maria Theresia još 1774. godine.

Novorođena djeca do 3 godine mogu posjećivati jaslice. Nakon treće godine dio djece posjećuje vrtić, koji nije obavezan. Sa šestom godinom života počinje školska obaveza. Ukoliko se pri upisu u nižu osnovnu školu (njem.: Volksschule), iskaže potreba, zbog nezrelosti i nepripremljenosti za školu, roditeljima i dijetetu se savjetuje posjeta predškolskog razreda. Nakon četiri godine niže osnovne škole, posjećuje se četiri godine viša osnovna škola (njem.: Hauptschule), ili općeobrazovna viša škola (njem.: Algemeinbildende höhere Schule (AHS)), , za upis u koju je potreban dobar uspjeh ili položen prijemni ispit. Za djecu sa poteškoćama u učenju postoje specijalne škole (njem.: Sonderschule). Nakon završenih osam godina, nudi se, zavisno od interesovanja i uspjeha, više mogućnosti:
Viša realna gimnazija (njem.: Oberstufenrealgymnasium),
Viša stručna škola ( Berufsbildende höhere Schule (BHS)),
Obrazovna ustanova za predškolsku, odnosno socijalnu podagogiju (Bildungsanstalt für Kindergarten- bzw. Sozialpädagogik),
Srednja stručna škola (Berufsbildende mittlere Schule ),
Politehnička škola (Polytechnische Schule), sa daljnjom zanatskom stručnom školom  Berufslehre)

Niža osnovna škola (Volksschule)

Roditelji i staratelji djece koja su školski obveznici moraju djecu prijaviti radi upisa kod nadležne škole. Najčešće je to škola koja je u istom okrugu u kom dijete stanuje, tj. najbliža škola. Za 1. stepen (1. i 2. razred) đaci imaju 3 godine vremena. To znači da se djeci, koja još nisu dovoljno pripremljena za savladavanje školske svakodnevice, daje vrijeme koje trebaju, pohađanjem predškolskog razeda ili ponavljanjem 1. ili 2. razreda. I u tom slučaju školska obaveza završava sa navršenom 15-tom godinom života. Moguć je i prijevremeni prijem za djecu koja šestu godinu pune između 1. septembra i 31. decembra, ukoliko to roditelji zatraže i ako djeca time nisu preopterećena. Od školske 2003/04. nastavnim planom je predviđen jedan živi strani jezik, od 1. razreda kao obavezan predmet. U četvrtom razredu se roditelje podrobnije informira o uspjehu djeteta, kako bi se na osnovu pokazanog interesa i uspjeha, razmislilo i odlučilo o daljem obrazovnom putu. Uvjet za upis u višu osnovnu školu je završen četvrti razred, dok je za upis u općeobrazovne više škole neophodan uspjeh “vrlo dobar” ili “odličan” iz njemačkog jezika, matematike i prirode i društva ili zaključak nastavničkog vijeća niže osnovne škole da postoji velika vjerojatnost da će đak uspjeti odgovoriti zahtjevima općeobrazovne više škole ili položen prijemni ispit. Sistem ocjenjivanja je različit: verbalan, opisan, brojčani ili kombiniran. U četvrtom razredu svi učenici bivaju brojčano ocjenjeni za uspjeh i to ocjenom:
1 za odličan (njem.: sehr gut),
2 vrlo dobar (njem.: gut),
3 dobar (njem.: befriedigend),
4 dovoljan (njem.: genügend) i
5 nedovoljan (njem.: nicht genügend) uspjeh.

Učenicima se najkasnije u četvrtom razredu uručuju svjedodžbe.

Viša osnovna škola (Hauptschule – Mittelschule)

Višu osnovnu školu posjećuju đaci od 10-te do 14-te godine. Ona fleksibilno odgovara potrebama učenika i njihovim interesovanjima, ali i regionalnim potrebama. Svaka škola ima mogućnosti u određenom okviru, prilagoditi svoju ponudu nastavnih predmeta svojoj specifičnoj situaciji, sve do izdavanja autonomnih nastavnih planova. Tako nastaju osobeni školski centri sa jezičkim, umjetničkim, sportskim, prirodno-tehničkim, ekološkim, informativnim, itd. težištem. Za Nastavne predmete: njemački jezik, matematika i strani jezik (gotovo isključivo engleski), postoje grupe po uspješnosti (njem.: Leistungsgruppe), kojima se omogućava ciljan pedagoški rad, vodeći računa o sposobnostima učenika. Nastava se pri tom izvodi u manjim grupama, a normativi 1. grupe odgovaraju onima u općeobrazovnoj višoj školi. Za obavezne predmete, u slučaju potrebe, nudi se dopunska nastava. U 3. i 4. razredu obraća se posebna pažnja daljem obrazovanju, putem profesionalne orijentacije, na danima stručne prakse, posjetama firmama ili ekskurzijama. Sa odgovarajućim uspjehom po završetku četverogodišnjeg školovanja, postoji mogućnost prijelaza u općeobrazovne više škole, srednje i više stručne obrazovane škole.

Landesschulrat für Tirol

Želite li se obratiti za pomoć Zemaljskom školskom savjetu za Tirol vezanim za probleme učenika migranata brojeve telefona i e-mail adrese možete naći u brošuri Prvi koraci u pravcu škole, kao i mnogo korisnih informacija i savjeta vezanih za nastavu.

 

Otvorite brošuru u pdf. formatu

Prvi koraci u pravcu škole

Takođe, veoma korisne informacije možete u pdf-formatu pročitati i u brošuri

 Pričaj sa mnom i slušaj me

Vlasnici i izdavači:
Amt der Tiroler Landesregierung: Abteilung JUFF- Fachbereich Integration
Stadt Innsbruck: MA V – Kinder- und Jugendbetreuung, MA III – Stadtplanung, Stadtentwicklung und Integration
Sadržaj: Elisabeth Allgäuer-Hackl, Gerlinde Sammer, Elizabet Hintner
Tekst: Elisabeth Allgäuer-Hackl, Lidwina Boso
Redakcija: Eva Grabherr (okay. zusammen leben), Johann Gstir i Andrea Moser (JUFF – Integration), Nicola Köfler
(Grad Innsbruck)
Prijevod: Amir Nuhić, Elmar Hasović, Ružica Grgić, Marina Grubišić.
Grafička kuća:: CCK Werbeagentur, Innsbruck
Štampa: Hera Print, Zirl, 1. izdanje kolovoz/august 2010.
© okay. zusammen leben / Projektstelle für Zuwanderung und Integration (Verein Aktion Mitarbeit), Dornbirn (Austrija),
Studeni/Novembar 2008.
Osnovni sadržaj ove brošure nastao je 2008. godine u okviru programa „mehr Sprache. Frühe Sprachförderung
und Mehrsprachigkeit – eine Herausforderung für Familien und Institutionen der frühen Bildung“ / „više jezika. Rano
pospješivanje jezika i višejezičnosti – Izazov za porodice i institucije ranog obrazovanja“ pod nalogom pokrajine Vorarlberg.
Informacije o programu: www.okay-line.at

 

 

Trenutni video

Stranica za učenike

Posted on Okt - 2 - 2014

0 Comment

Nastava maternjeg jezika

Posted on Okt - 2 - 2014

0 Comment

Stranica za učenike

Posted on Okt - 2 - 2014

0 Comment

Nastava maternjeg jezika

Posted on Okt - 2 - 2014

0 Comment

Twitter updates

No public Twitter messages.

Sponzori

  • Cheap reliable web hosting from WebHostingHub.com.
  • Domain name search and availability check by PCNames.com.
  • Website and logo design contests at DesignContest.com.
  • Reviews of the best cheap web hosting providers at WebHostingRating.com.